Vina Bakala

Vina Bakala

Samenvatting: Short Bible stories from Genesis through the ascension. How to become a follower of Jesus. 40 sections. It has a picture book to go along with the recording.

Scriptnummer: 395

Taal: Vangunu

Thema: Sin and Satan (Temptation, Deliverance, Light/Darkness, Sin, disobedience, Satan (the devil)); Christ (Jesus, Our Substitute, Resurrection of Jesus, Son of God, Saviour of Sinful Men, Birth of Christ, Ascension, Sacrifice / Atonement, Death of Christ, Life of Christ); Eternal life (Salvation, Eternal / everlasting life, Broad & Narrow Ways); Character of God (Love of God, Holy Spirit, Grace and Mercy, Nature, character of God, Word of God (the Bible), Power of God / Jesus); Living as a Christian (Fruit of the Spirit, Prayer, petition, New Nature, Worship, Witnessing, Church, Christianity, Second Birth, Obedience, No other gods, idols, Peace with God, Leaving old way, begin new way, Forgiveness, Faith, trust, believe in Jesus, Peace (between men), Children of God, Family, relationships, Spiritual Life, Christian values); Life event (Death); Bible timeline (Creation, Law of God, End Time, Second Coming, Gospel, Good News, People of God); Problems (Materialism, Evil Spirits, demons, Fear, Problems, troubles, worries)

Gehoor: General

Stijl: Monolog

Genre: Bible Stories & Teac

Doel: Evangelism

Bijbelse verwijzing: Extensive

Toestand: Publishable

Tekst van het script

Introduction

Introduction

Leana uka hokiza toinigu. Mai memi va taliṉi la. Pa linemono leana piq. Ome la pa buka maqomaqo. Memi vataliṉi va leana. Balabala pula zona lemono hamu hia mamalaiṉi pia, mi ome la pule pa meka maqomaqo pule.

Maqomaqo 1: Pa Tunalavuni

Maqomaqo 1: Pa Tunalavuni

Genesis 1:1-4; Psalms 90:2

Pa tinalavina tauna Tamasa ni ro, toṉa nia tiṉitoṉa di papaupu tou. Tamasa leana, ni baṉara hai hi hia toṉania tiṉitoṉa.
Zoṉa mu ome la pa maqomaqo zuzuana. Tavete Tamasa hia soloso. Meni sana hi hia rane meni rane hia rane.
Tavete hia hareba petu baṉara nai hia rane. Paleke petu baṉara nai hi hia boṉi.

Maqamaqo 2: Na Vinetoro Te Tamasa

Maqamaqo 2: Na Vinetoro Te Tamasa

Isaiah 45:18-19; Hebrews 4:12

Hia buka pa maqomaqo pia, hini ta gulai buka hope. Na vinetoro te Tamasa, Ehina totove nai te hita, hia zinozinona Tamasa meni guana te hi. Taleto nai Tamasa toṉania ikana.
Hita pu da ta pajaka te Tamasa, mana hia buka hope na va vurana hia qato guana te hita, meda van bulei pate Tamasa. Piriri ra vinetoro tuanadi pu maidi pa buka hope.

Maqomaqo 3: Vina Tuvu

Maqomaqo 3: Vina Tuvu

Genesis 1:1-25

Va tuvui Tamasa toṉania tiṉitoṉa pa vinetoro te hi. Tavetei Tamasa medi leadi tou. Va tuvui Tamasa Ra Palavanua, oro togere, na zera, makuku pa mamaṉa lavata. medi hira makuku buto Neidi. Mado nai Tamasa toṉania.
tiṉitoṉa pu tavetei Tamasa, Puna Leadi tou.

Maqomaqo 4: Adama Meni Ivi

Maqomaqo 4: Adama Meni Ivi

Genesis 1:26, 2:7 - 3:24

Meni Tavetei Tamasa, hia Ikana zuzua oro hia ororeke zuzua. Meni Va qilanai Adama oro Ivi Tamasa hieki karu. Vala nai ṉinira hi hie Ki Karu, Petu sakenidi toṉania pu tavetei hi. Na Tutura te Tamasa hieri Kani, medi vetoro toini rikani pa vazina pu ko ri. Va maluara nai Tamasa teri kani peturdi beo nai uredi ra gato. Mana hia urena na hia qato pa kale qede, hiṉa rama geso nai hi ten karu.
Pula zona beo nai ri kani hia urena gato pi, ta rama gesu nai no, hidi zeaṉa Erikani Hizo vinakelaṉai Tamasa Ri Karu, di ta situ vurai pa siqo. Pa kurikuri natu ia di tavete va ṉira medi qura va tuvu niruṉau petu qura bebeo, oro va mukuzui tuṉa izkani ra Hnariki, minakuanaoro Linequ.

Maqomaqo 5: Keni Meni Ebolo

Maqomaqo 5: Keni Meni Ebolo

Genesis 4:1-16; Romans 3:23

Adama e Ivi di kovurui Kama tudi Kolokiki, giladi ri karu Keni e Ebolo. Konokono nai Keni hie Ebolo, Meka rane ni va lequ hi, VA KELAṈA Tamasa Keni, zo vina Kelaṉadi hi, hien Adama e Ivi, Hita na vuluvuludi Adama e Ivi da zea tou, zea hita da ta pajaka te Tamasa. Ko dia vina KELANADI ra zinea te hita.

Maqomaqo 6: Na Aka Te Noa

Maqomaqo 6: Na Aka Te Noa

Genesis 6:1-22; 2 Peter 3:9

Zoku Kineli ikana, pa buruburu la ori, di zoku tuna hie Adama. Hira ikana pira di zea, puna Kadi Kolo te Tamasa. Ikana pira di hai vuke dia zinea. Ni vile Tamasa, petu ni va huara nai jalu. Meka qato ikana nga ni taleto nina hi meni kolo te Tamasa. Gilana hi e Noa. Vetoro la Tamasa e Noa, petu ni tavete meka vaka lavata.
Nina Zaputui Tamasa, hira tatamana te Noa pa vaka piq. Tarae nai Noa, hia Ninoro te Tamasa pa Toṉania buruburu, Pa Kurikurina pu tavete hi hia vaka, Kadi va tutuana ri hia vina matau te Noa. Medi Kadi likoso siapai ri hia dia tinavete siedi, petu di ta zaputu pa Jalu lavata pia.

Maqomaqo 7: Na Jalu

Maqomaqo 7: Na Jalu

Genesis 7:1-24

Hipu totove Tamasa Noa, ni va suranga lai nai hi, pa Vaka, hira buto Neidi medi hira makuku oro hokihokiti tingitonga. Noa, meni ororeke tehi oro ka hike tudi kolokiki eri karu, oro ka hike ororeke di nuquru la pa vaka. Meni tuku Tamasa hia tolaqa. Meni va hore mai hi hia luturu lavata kavo kauru pepesa ni jalu vura pa sake hele pepesa. Hipu va zazanai hini kani ta zaputu ṉina.
Noa meni hira nana matini hi di ta zaputu. Ba hieri pu ko pa avena di kuquru lequ, Noa ni ta zaputu puna va tutuana hi hia Tamasa meni va tabe hi.

Maqomaqo 8: Abarahame, Sera Oro Aisake

Maqomaqo 8: Abarahame, Sera Oro Aisake

Genesis 9:7-19, 12:1-7, 17:1-8, 18:1-15, 21:1-7

Zoku kineli, pa buruburu dila, ori Hira koburu te Noa, di va gavoro zoku butubutu, Abarahame, meka ikana, taleto oro va tabena Tamasa. Tamasa ni vetoro veko te Abarahame. Hira Koburu tehi ngina ikana haidi. Abarahame meni hia Ororeke tehi, Sera, di daika dia koburu, mana ghao rikaru hia sinana veko te Tamasa.
Pa maqomaqo pia ni ta ome, pu vei vikaru meka koburu kolokiki. Pa kurikuri na tu pu maroke na oreke tu rikaru, medi va gilanai Aisake erikaru. Abarahame e Aisake, ridi Vuluvulu te Jisu Karisito. Hini mai petu zaputuna soloso zo.

Maqomaqo 9: Mosese Meni Hia Tinarae (Law) Te Tamasa

Maqomaqo 9: Mosese Meni Hia Tinarae (Law) Te Tamasa

Genesis 19:1-25, 34:27-32

Hira tutina Ebarahame, di ikana haidi, medi ta gilai Izireli, Mosese ni meka tuna e Ebarahame, pu va tutuana na, oro vatabena Tamasa, meka rane ni kilo Tamasa, hie Mosese, meni lapa toqere, meni valanai Hi, hia nana tinarae (law) petu va uvuvazai di rina ikana pa maqomaqo pia ni va ome nina, hie Mosese pu hore na mai pa soloso, heru mai hi hia tinarae, te Tamasa. Pu ta kubere, pa patu, Hiva nai Tamasa tongania ikana, petu koloi ria Nana Tinarae zo.

Maqomaqo 10: Ka Naquruputa Tinarae

Maqomaqo 10: Ka Naquruputa Tinarae

Exodus 20:1-17

Piran kalakiqa Tinarae, (Commandments) pu valanai Tamasa te Mosese, Ridi va uvuvazai nida hita, petu da taleto nai, oro va tabe, hie meka Tamasa tuanana. Tinalavuni, (maqomaqo pa kale hede pa batuna) da ome hita, petu hita meda kai vahesi beku, oro kibodi rina buto nedi, oro kalakiqa tingitonga. Ngina Lotu nai hita, meka Ikana va tuvu (Creator) tuanana pu e Tamasa. (Pa meka maqomaqo pule). Tamana, tinana, medi rina koburu, di lotu varigara nina Tamasa. Tongania ikana, di ngina vile va kale ri, meka rane, pa vuiki medi lotu, (meka pule) Rina koburu medi vatabei, oro kaqata nai ria tinadi, tamadi (pa gaina maqomaqo pakale hede) sana hia tinarae te Tamasa, Hita meda kai va lequ ikana (meka pule) Rina ikana medi kala barata hia ororeke, ta hokiti ikana, (maqomaqo pa vina betobetona) meda kai siko, okoro, (hiva siko) tingitonga ta hokiti ikana. Vetoroda Tamasa hie hita, Petu sake nai ria Nana Tinarae.

Maqomaqo 11: Na Hinuilina Zinea

Maqomaqo 11: Na Hinuilina Zinea

Leviticus 4:27-28, 32-35; John 1:29

Pa teria rane la ori, pula zea meka ikana, (pa tehia zinekena tinarae te Tamasa) Ngina va Bihili la nai hi, pa te Tamasa, meka lami, Hia lami ni lequ sobena, hia ikana zinea. Hia lami hini vina kakakena, hia Tuna Tamasa. Hia Bangara Jisu Karisito. Jisu ni mai lequ, na vina Bihili la, te Tamasa, ta tongania ikana pa soloso, Hi hia Lami te Tamasa, pu mai heru hona nina, hia zinea pa soloso. Jisu hia vina Bihilina zinea te hita, ni mai lequ, pa qato palakuri. Mu vatutuana Jisu Karisito, Reo nai ria miu zinea. Va pule Pao (Veko honanai hia zinea.) Meni ngina leopule nio Tamasa.

Maqomaqo 12: Ta Sana Vekoi Hie Meka Zinaputu (Saviour)

Maqomaqo 12: Ta Sana Vekoi Hie Meka Zinaputu (Saviour)

Luke 1:26-38; Matthew 1:18-25

Leana, meda va lemono la, hizo meni takovu ru, Jisu Karisito. Pa mazalai tu, ni vetoro veko nai Tamasa, pu mane harungu mai nai hi, hie meka Zinaputu, (pa maqomaqo pa kale hede) mu qura ome ho, meka mateana, Ni hore mai pa vangavanga, meni la te meka ororeke, haquruna, gilana Mere, e Mere ni meka kobuni vinq kiki, vina huna veko, te Josepa. (ta sana vekoi petu varisaba) Ni totove la mateana hie hi, Na maqomaqo te Tamasa, ni ngina mai te ho, memu aritumu, memu ngina va gila nai Jisu ho hia koburu, na Tuna Tamasa.

Zopu ome ho pa maqomaqo kale matau.
Mateana ni vura, te Josepa, pa minusa ome, vetoro hia Mateana, Josepa, Mu Kai kalokete nai vineina hie Mere, hinga ororeke te ho, Na arituna pa korapa nginirangira te hia maqo maqohope te Tamasa. Hia Koburu hini ngina ta gilai Jisu, (zinona, Zinaputu.) Hipe zaputudi, ria na ikana, pa dia zinea. Va tabe Josepa hia Tamasa. (Kani musa toini hi hie Mere meni la gavoro ta koi Jisu.)

Maqomaqo 13: Hia Tina Kovuru Te Jisu

Maqomaqo 13: Hia Tina Kovuru Te Jisu

Luke 2:1-20

Josepa Mere, di ene la, pa meka palavanua haina, gilana, pa Betilihema. La saro erikaru vazina, dai ka dia lose kokoani, tongania vanua, hidi panga toui rina ikana, ego zo di la konqa, pa vanua terina Buto Neidi Meni la konai Mere hia Koburu, Jisu. Pa bongina ia, ni la meka Mateana, ni la vura teri kalakiqa ikana. (Shepherds) sakei dia sipi, tatapa palavanua, la reo nai hi teri, hia tina kovuru e Jisu pa Betilihema, medi zoku mateana di vura mai pa velevele bangara, medi roke va tama ri hie Tamasa. Ria ikana Hidi la omena hia Zinaputu.

Maqomaqo 14: Ikana Va Uvuvazai Hie Jisu (Teacher)

Maqomaqo 14: Ikana Va Uvuvazai Hie Jisu (Teacher)

Luke 2:39-52; Mark 6:30-34

Pa maqomaqo pa kale gede, da ome hita, Jisu, pa kolokolo 12 buruburuna Hi. Ni vivine nai Hi, Zinona Tamasa, pa terina Ikana vauvuvazai Ikana totoini pa Izireli, Valemono, meni, nanazai ninanaza.
Hoananai ri, hia inuvazai haina, te Tamasa, pu ko tehi, Hia maqomaqo pa kale matao, va ome nina, pu ikana haina hie Jisu. Va uvuvazanai Hi, teri na ikana, hia Tamasa. Kiqa ikana, di va tutuanana na Hi, medi kolo te Hi, Kiqa ikana kadi va tutuana di zotona Hi. Hiva nida Tamasa hita, petu da va tutuana, meda kolo te Jisu.

Maqomaqo 15: Hira Vinarivahoana Te Jisu

Maqomaqo 15: Hira Vinarivahoana Te Jisu

Mark 8:22-26, 5:21-24, 35-43, 6:45-52

Pa terina maqomaqo pira ni ta ome hia nginira haina, Ni tavete nai Jisu, hia vinariva hoana. (Miracles) Pa kale gede, Jisu tibana hia ikana, pu ta kovuru, meni besu, meni vari ome pulei. Maqomaqo pa kokorapana ia, ni va ome nina, pu, va to pule Hi, hia koburu pu lequ, pu sake nai rikaru tinana, tamana, Beto meda gura ome hita, pu ene pa (kakaputu) zera hie Jisu, la teri nana tutura, pu toka vura la, pa kolo, pa dia diqi, Tavetei Jisu zoku vinari va hoana, petu vata ome nai, pu Tuna Tamasa hie Hi, Qura toka nia tunga Jisu, hie hita. Pa te hia nginira ngirana hia Maqomaqo Hope.

Maqomaqo 16: Tariki Hie Jisu

Maqomaqo 16: Tariki Hie Jisu

Matthew 27:1-2, 11-14, 26-31

Tavetei Jisu zoku tinavete vari va hoana, Ni zokuna ikana di kolo tehi.
Taleto hie Jisu, ni borui nai Hi, ria ripu bakora, ora va uvuvazanai Hi, hia guana te Tamasa, Mai Hi petu zaputudi, rina ikana pu sura pa zinea, Hie rina ikana siedi, di Kezana Jisu, puna reo nai Hi terihira dia zinea Rina palabatu, terina ikana, di konokono nina Jisu, Zaputu vie ri, medi totove lokoloko nai medi zeke ri hie Hi, Va sake ri pa batuna Hi, meka sarapae, varisopuru, medi la pipiasa, mana kani pada ukai Jisu. Ka uvazanai tu Hi, pu mane gavoro te Hi, ra zino pira.
Va maquai nga Hi rina ikana siedi petu di vata riki oro va lequna Hi. Jisu ni mai lequ petu na vina Bihili la, te Tamasa, petu heru hona nina, hia vina kilasana zinea, ta tongania ikana.

Maqomaqo 17: Tava Lequ Hie Jisu

Maqomaqo 17: Tava Lequ Hie Jisu

Mark 15:21-39; 1 Peter 2:21-24

Rina solodia, di tupili nina Bangara Jisu, pa qato palakuri. Va tiva va noro keli ri, hia korosi pa pepesa. Meni suqi nga, Jisu vazina, meni la lequ. Karua ikana siedi, di tava suqi toininai Jisu, (Zo tunga linequ pia) Pa teria rane la ori, hia zino, pa meka rane, di ngina va lequ ri, pa guana siena, zoni ta tonu pia, hia ikana, zea. Mana hie Jisu, hini kani pike tonu meka zinea, Lumona, Taona.
Ta likosoi vina sibisibi, petu lipudi tongania, zinea te hita na ikana pa soloso. Puna zinea hita, da ngina lequ puta nai hita, ria nada zinea. Heni tahore nai nga Jisu, hia vina kelaṉada hita. Be totove nai hita, hira nada zinea, meda likoso pule tuanada, pa nada zinea.
Ngina leopule nida Tamasa, hie hita. Vatutuana nga kolo, Vei hie Bangara Jisu Karisito. Memu ngina tazaputu nga hie hona. Oro hita tou.

Maqomaqo 18: Na Tinopule

Maqomaqo 18: Na Tinopule

Luke 23:50 - 24:9

Sana rina keza te Jisu, Kava sie uka hita hena, zo. Mana daiukua, ukalai linequ te Jisu, pa korosi, la ri nana tutura, di heru hia tinina Hi, medi veko pa meka baiti.
Medi la vei ri, meka patu lavata, medi tuku nai, pa tolagana hi. Ukala karua rane, meni pa rane vina hike, ni tiva pule hie Jisu. Pa line qu.
Pa kurikurinapula, rina ororeke pa ravu, Medi ome ri hia patu, pu ta bukele honai. meni ka vura kaloa tu e Jisu. Karua Mateana, di ko pa vazina, di totovedi ri, pu ka to pule tu, hie Jisu. Kani ko pa tani, Ka tiva pule tu hie Hi, zori. Pa kurikuri tiva pule, Jisu pa linequ. Va ngingirai Hi, (ta ome va bakala) hipu na Tamasa hie Hi. Jisu hini korapai nga to, pa ngina pia, Ngingira ukala nai Hi, hie setani oro hia linequ.

Maqomaqo 19: Va Tutuana E Tomasi

Maqomaqo 19: Va Tutuana E Tomasi

John 20:19-31

Ukalai tiniva pule te Jisu, pa line qu. Zoku ra tutura li, (ripu kolo te Hi) di omena Hi, di vetovetoro, oro bebeo toininahi. Tomasi pu meka Tutura (kolo) te Jisu, Ni kani va tutuanana Jisu, hi pu ka tiva pule pa linequ.
Sana hi, "Pula kaqu omei ra Ra tinupili, mequ tibai Ra masora, hiqu kaqu va tutuana ngina ra". zo hi. Ome la hita pa maqomaqo, pu Jisu ni mai, meni va ome la nai te Tomasi, ria masora tehi. Ni kani va dadai pule hie Tomasi,
Puna vitu tudoko nga pa zuzuana e Jisu, meni sana, "Qua Bangara ki, qua Tamasa." Ba sana Jisu, "Tamanai hie ri, pu kadi omequ ra, Ba va tatuana."

Maqomaqo 20: Hia Kineli Pule

Maqomaqo 20: Hia Kineli Pule

Acts 1:1-11

Ka butongavuvi rane, di ukala, pa linequ te Jisu, Zoku Kurikuri ni vura, te rina ikana hie Hi. Zoku ikana omena, hipu ka to pule tu Hi. pa zo pia hia kolokolo, ni mati keli pule la te hia Tamana, pa vangavanga. Ka va beto, Hi, hia tinavete, pu mai tavete Hi.
Totovei Jisu ria nana tutura Petu totovenai, ta tongania ikana, pa tongania vazina hia linemono pia, sake nai rina tutura li , hie Jisu, pa kurikuri na, pu vuga keli Hi, pa pepesa, meni keli la pa vangavanga. Karua mateana, (poko heva) di vura la. Medi sana la, terina tutura li. Meka rane ngina pule mai, hie Jisu pa vangavanga. meka tonu zoputa nga, kineli la te Hi, mu ome la hamu na. Korapai nga ko, pa vangavanga hie Jisu. Korapai na va Paki nai hi, meka palavanua, pa vangavanga. Petu ta tonganai hinia ikana, pu va tutuanana oro kolo te Hi. Pa zo pia,
Zape mu zone hona? Ngina va tutuana ho, memu kolo te Jisu? Ngina nama ho, petu mu. tuza nai hia nada Banara? Amen.

Maqomaqo 21: Korosi Kokobana

Maqomaqo 21: Korosi Kokobana

John 19:38-42; 1 Peter 3:18

Naza, ni lequ nai Jisu, pa korosi? Lequ e Jisu, petu zaputudi rina ikana zea, pa vina kilasa ta zinea. Jisu ni kani ari nana, zinea. Mana lequ Hi, petu heru hona nina hia zinea pu varipajaka nida hita, pa te Tamasa.
Korosi na va balabala nina, te hita. E Jisu, hini kani ari kidakidalana, (Taona Daiki nana zinea, Lumona) Na Lami te Tamasa. Mai lequ nida hita, Pula zona va tutuana hita Jisu, meda va pulepaho. (meda likoso pule pa zinea) Ngina leopule nida nga, Tamasa, pa nada zinea. Jisu ni mai va koburu ita te Tamasa, hie hita. (meka pule)
Pa vinari koloi terina maqomaqo, pe toka nio ho, memu va gilagila. Naza zinodi rina ikana va tutuana? (Na ikana lotu, ri pu kolo te Karisito.)

Maqomaqo 22: Karua Guana

Maqomaqo 22: Karua Guana

Jeremiah 21:8; Matthew 7:13-14

Jisu ni va uvuvazai nidi, karua guanai Tongania ikana, di toini pa pa guana labe, pa zinea pu lazo pa tinai reqoso (pa ikusu, parava) Hita tou nga da ko, pa tino zinea, puna tuti mai te Adama. Mana sana Jisu, hita meda nuquru la, pa guana ngirisi, pu la te Tamasa. Pa vangavanga. Daika vinari pituina zinea, teri pu ene la pa guana ngirisi. Va vile ho, petu kolo te Jisu, qura sana la, te Tamasa ho, (pa vinaravara) Zo puta pia:-
"Tamasa, helahelai atu ra, ikana zea ra, Va tutuana ra, pu lequ pa korosi Jisu, petu holu pulequ ra Pa zinea. Leopulenau, memu va lumo (buloqu) mequ ko pa Tatamana teho. Mati kolo ra, hia guana tino, te Jisu. Pula ukalai linequ, qu mati atu ko qua, teho pa vangavanga.
Leana uka Tamasa.

Maqomaqo 23: Rina Koburu Te Tamasa

Maqomaqo 23: Rina Koburu Te Tamasa

John 14:6, 3:16, 6:37-40

Pa tehia maqomaqo, (picture) pia, mu qura ome ho Jisu, pu vetoro va saroi Hi, rina ikana, pa hokiti butubutu, na, hokiti vinetoro. Vatutuana ri hie Hi, egozo, di tuna Tamasa, hieri pazo. Ene la, pa guana ngirisi, pu la, pa vangavanga hieri. Ria koburu te Tamasa, di zonga na meka, tatamana. La varigara toui nga, pa, te Bangara Jisu.

Maqomaqo 24: Ta Kovuru Pule

Maqomaqo 24: Ta Kovuru Pule

John 3:1-8; Romans 8:9-17

Pa meka bongi, meka ikana vauvazai pa linotu, gilana Nikodimasi, Ni mai te Jisu, Hiva uvazanai hi kiqa zinona Tamasa. Reo nai Jisutehi, pu hie ri pu mati ko, pa Tatamana te Tamasa (lapa vangavanga) Hidi nai, tino haquruna, medi ta kovuru pule, Dai ka nada, nginira hita meda qura sobe kai, Na maqomaqo Hope, te Tamasa. Ni sia nai tehita hia tino haquruna. Pula va tutuana, oro kolo te Jisu hita, Ngina ta sobei, ikana haquru da, hie hita, na ikana te Temasa.

Maqomaqo 25: Na Minai Te Hian Maqomaqo Hope

Maqomaqo 25: Na Minai Te Hian Maqomaqo Hope

Acts 2:1-21, 37-39; John 14:15-17

Ria ikana pira, na tutura te Jisu. Pa kani kini keli la, pa vangavanga hie Jisu, Niva sana veko Hi. Nging harungu mai nai Hi, hia Maqomaqo Hope.
Ukala ka 10 rane, pinule la te Jisu, pa vangavanga. Ria ikana pira, (tutura) di ko varigarai, Nila hore mai nga, hia Maqomaqo Hope, te Tamasa, ni panga tou teri, zotunga pu vetoro veko nai Jisu teri. Vei ri tutura, hia nginira ngira, medi vetoroi hokiti vinetoro. Petu totove nina teri hoki ti ikana, ria tingitonga, variva hoana, pu tavetei, Tamasa. Maqomaqona Tamasa. Ni ko terina ikana pu noru na hi pa tinuanana. Sia nai nginira Hi, medi taleto, oro (va ta be na) Jisu.

Maqomaqo 26: Ene Pa Rane

Maqomaqo 26: Ene Pa Rane

John 3:19-21, 8:12, 12:35-36,46

Pula kani va tutuana, meka ikana hie Jisu. hini mane zonga ikana pia, pu ene pa papauku, Ni ta tupai, ni vitu pa zinea, puna dai ka rane pu toinina. Pula gao la, te Bangara Jisu hita, Da mane zo puta ikana, pu ene, pa guana norona. Pa ranena hareko, sana Jisu, Eranga hia Rane pa soloso, hia ikana pu kolo taqura, Ni kani enengina pa papauku, Ngina sia nai, Tamasa te hi, hia nana Maqomaqo Hope. Petu (toka) va uvuvaza nai, te ripu va, tutuanana Hi, hia nana guana tino.

Maqomaqo 27: Ikana Haquruna

Maqomaqo 27: Ikana Haquruna

Ephesians 4:22-24; Galatians 5:16-26

Ikana va tutuana (ikana lotu, kolo) la te Jisu, Karisito, hini ikana haquruna, meni vatabe hi hia vinetoro te Tamasa. Mado hi puna, leopule nai Tamasa, ria zinea tehi. Ikana lotu, ni kani barata, na kani ikana rajaraja, (boribori) ba sikosiko, kani vahesi beku, na hokiti Tamasa (poda).
Maqomaqo Hope, na sia nidi nginira, hierina, ikana vatutuana. Petu likoso siapai ria tingitonga siedi, medi tavete tingitonga leadi.

Maqomaqo 28: Tatamana Lotu

Maqomaqo 28: Tatamana Lotu

Ephesians 5:21 - 6:4; 1 Peter 3:1-9

Ome la, pa tehia tatamana pia, pu korapai ene, pa guana te Tamasa. Taleto nai ikana, hia loana. Va hai ororeke, hia nana palabatu. Zopia hini sana nai tinarae te Tamasa. Karu vari tokai, (variva ngingirai) hie ri karu. Va uvuvazai na (toinikeli) nai ria dia koburu. Petu di taleto nai Tamasa.
Medi vatabei, ria Nana vinetoro. Ria tatamana lotu, (va tutuana) Mane varavara medi tavetavete varigarai te Tamasa.

Maqomaqo 29: Tale To Nai Ria Mua Keza

Maqomaqo 29: Tale To Nai Ria Mua Keza

Matthew 5:43-44; Luke 10:25-37; 1 John 3:14-18

Va uvuvazai Jisu, ria nana ikana, pu kolo te Hi, petu di taleto nai tongania ikana, oro ra kezadi. Meda tokanai, ripu hiva tatokai, Medi zotunga rina ikana, pa hokiti butubutu.
Reo nai Jisu, hia a rineona, meka ikana, puni ene la pa meka palavanua, medi rapatanai rina ikana sikosiko, medi zeke va masora, meka ikana pa hokiti butubutu, ni la omena, hia ikana enene, pu masora vasie, Sake nai hi, (tokanai hi) hia ikana, puna hiva ta tokai. Kani tepa nai tinabuara hi,
Sana Jisu hita meda tavete tinavete leana zopu ta tunga pia.

Maqomaqo 30: Jisu Hini Ngira Vata Ukala

Maqomaqo 30: Jisu Hini Ngira Vata Ukala

Matthew 6:24; Acts 19:18-20; Psalms 115:1-8; 1 John 4:4

Ria ikana pira, di uruhu beku, natingitonga ta poda, Va tutuanai ri, ria tingitonga pira, pa kadi kini kolote Jisu. (ikanalotu) Mana ria ikana lotu, medi vamatau nai ria tingitonga te Setani; oro ta maqo. Hia Bangara; ni ngingi ra ukala nina, hie Setani, oro maqo, oro beku na tinavete poda, Hita na ikana lotu, meda kai kalokete nai, hie Setani. Meda tepa la hie Tamasa, meni toka nida oro sakei nida.

Maqomaqo 31: Situ Honanai Ria Maqo

Maqomaqo 31: Situ Honanai Ria Maqo

Mark 5:1-20; Acts 16:16-18

Pa maqomaqo pia da ome hita meka ikana pu ta nuqurui maqo. Iku oro seni kadi qura teku tarina, puna nginirana hia maqo pa korapa tinina hi. Ni vetoro langa Jisu, hia maqo, petu vura mai, pa tehia ikana zo, di vura mai nga, Nila magogoso, nga, hia ikana. (taloara) Nila totove nai hi, teri na turana, hia tinavete pu tonu Jisu. Ngira ukalanai Jisu, ria maqo. Setani, oro rino poda, di vatabena nga hie Jisu. Be ta ilisoqoi poda ho, Mu tepa la, meka ikana va tutuana, meni varavara nio, Tepa la hie Bangara Jisu Karisito, pu ngira vata ukala, Meni mai situ hona nai, Be taleto nai meda vatabe hita hie Jisu. Ni ngina konga te hita.
Hia nginira ngira tehi ni sake nida. Ni kani qura va sie ita Setani hie hita.

Maqomaqo 32: Na Nginangulu (Temptation)

Maqomaqo 32: Na Nginangulu (Temptation)

Matthew 6:24; 1 Corinthians 10:1-14; 1 Timothy 6:3-12

Pa maqomaqo pia, ni ta ome meka ikana va tutuana pu ta sekesekei, petu kai kolo la te Jisu zo. Hiva nida Setani hita, petuda Qalikini nai hita hie Tamasa. petu tongania nga kolokolo meda balabala lai nga hita ria tingitonga, pu zona. SELENI, POKO, TABAIKA, oro TINAVETE SIENA TERINA IKANA NA OROREKE, oroBEBEI. Sana Setani, ria tingitonga pira, pedi va madomado ita hita, zo. Mana lokona, pada hi petu sekesekei nida hita meni reqoso ita zo. Mana rina ikana va tutuana, di qura situ hona nai, hia nginangulu, Pula (gao) la te Jisu, oro kolo te Hi.

Maqomaqo 33: Be Sini Hita

Maqomaqo 33: Be Sini Hita

Luke 15:11-32; 1 John 1:7-9

Totove nai Jisu hia vivinei pia:-
“Meka ikana haquruna, ni siapa pa nana vanua, meni kaloa latu pa zeu, la tonui zoku tinavete siedi, la barabarata, varivosa tou nai hi, tonga nia seleni, pu vala nai tamana te hi. Hai vuke zinea ukalai pujulu ria poata tehi, meni mai saro nga meka songe, ni la malanga vuke, hi meni rake, ni talovoho vuke nai hi, hia nana zinea. Ni pul langa te hia tamana, na la tepa tinaleopulei. Meni taleto vuke nai tamana, ni va saro pule hi hia ikana haquruna, Hia vivinei pia ni totoveda hita,
Pula zea hita, meda talovoho tuanada, meda likoso pule pa nada zinea. Puna taleto vuke nida Tamasa, hita. Qura leopule nai na Hi, ra zinea tehita. Meni ngina vei pule nida Hi.

Maqomaqo 34: Binakora

Maqomaqo 34: Binakora

2 Kings 20:5-7; 1 Peter 5:6-10; James 5:14-16

Ikana pia, oro ororeke, di omome talovoho. Puna toinidi ri karu, ni bakora vuke, Naza ni qura tonu Tamasa terina Nana ikana pula zona bakora ri? Qura varavara la te Tamasa ri, medi va tutuana, pu Hi, qura tonuna zopu leana. Tamasa qura va magogosona hia ikana bakora be hiva Hi. Babe toka nina hi meni habu hia meresena pu gotona. Tamasa taleto nida hita, ni sake nai Hi, zopu gavoro teri na nana koburu. Gesoi Tamasa pate Setani, hie rina ikana va, tutuana. Egozo da kada kalokete nai ngina hita hie Setani. Jisu hini ko tehita, ni sia nida binule pa kurikuri pinaliana.

Maqomaqo 35: Linequ

Maqomaqo 35: Linequ

1 Thessalonians 4:13-14, 5:9-11; Revelation 14:13

Uvaza tou nai hita pu meka rane da ngina lequ nga hita. Na za peni gavoro te hita pula zo? Hia Buka Hope (Vinetoro te Tamasa) Ni vetoro nai pula lequ meka lkana va tutuana. Hia maqomaqona, hi ngina la ko te Bangara Jisu Karisito. Toiniqu, mu kai ta qura ukalai, tinalovoho. Meda kai kalokete nai hia linequ. Puna uvazanai hita pu taleto nida Tamasa, ni zapuda Hi pa zinea. Ripu kadi vatutuana, hi di kadu konai ri hia sinopesopere vari vahoanana hia tino pa te Tamasa, pula ukalai linequ.

Maqomaqo 36: Na Tinina E Karisito

Maqomaqo 36: Na Tinina E Karisito

Ephesians 4:4-16; 1 Corinthians 12:12-27

Ria hokiti kukurudi pa tinida hita di aridia tinavete. Na matana, petu omome, na talingi petu va talini, na Hopehopeda, petu vetoro oro bebeo, Tongania kukuru na tini. Di tavete varigarai, Be meka kuku ru na, ni bakora, tariki (masora) Tongania tini ni ngina tariki. Sana Tamasa. ria ikana va tutuana di kukuruna meka Tini. (gilana Ekelesia) Jisu hia Batuna ha Tini. Tamasa ni tavetavetepa tongania ikana vatutuana petu ditavete i (kinehana tarae, rokeroke, va uvuvazai, Tavete siqo sevara. rararo, rovu) Tongania ngina tavetavete vala pate Bangara Jisu. petu toka nina hia Tini tonganana petu ngingira. Tongania, ikana va tutuana medi karu vari taletoi, medi tavetavete vari garai. Petu kani tariki hia Tini te Karisito.

Maqomaqo 37: Vivinei Pa Linotu

Maqomaqo 37: Vivinei Pa Linotu

Hebrews 10:23-25; Colossians 3:15-17; 1 Corinthians 11:23-34

Ria ikana va tutuana, di ngina vari tuzai, kani zea kurikuri petu di aro la te Tamasa. Hita ngina la va gilagila, pa Vinetoro Te Tamasa. (BukaHope) Rokei rinoke meda varavara. Ngina heru la vinari sia, patinavete te Tamasa, hita. Vetoroda Tamasa hita, petu da gadogado, hia linequ te Bangara Jisu.
Pira omei hita ria ikana vatutuana na (ikana te Tamasa) va hia bereti oro bei, (ko meka tonu) Bineo na va gado nai te hita hia Tinina Jisu, Pu ta kima (pa korosi) te hita. Na Demili, ni va gado nai te hita hia Jukana Hi. Ni toloso meni zaputu da hita pa zinea.

Maqomaqo 38: Jisu Ngina Pule Mai

Maqomaqo 38: Jisu Ngina Pule Mai

John 14:1-3; 1 Thessalonians 4:13 - 5:4

Meka rane, ngina pule va marukutu mai nga hie Bangara Jisu pa imamana Lavata. Zotunga pu vetoro veko nai Hi. Ngina mai vei hi tonga nia ikana Lotu tuanadi (Tatamanate Tamasa) Ngina va tiva pulei Jisu tongania ikana te Tamasa pu ka lequ. Ngina kokoba, ria ravu, ria ikana te Tamasa, pu korapai to dia, ngina kolo la teri. Tongania hita da ngina la tuza nina Bangara Jisu pa mamana, lavata, meda la ko tehi, pa tongania rane.
Rina ikana va dadai di, ngina ko uka medi va tia la ri hia vinari pitui te Tamasa. Mana kadia uvazanai hita pu pa kurikuri za peni pule mai Hi. Mana hita, meda va paki na, EAZO? VAPAKI NAI HO. PETU TUZANAI BANGARA JESUS PULA PULE MAI HI. PIA, NINA PIA?

Maqomaqo 39: Inure

Maqomaqo 39: Inure

Matthew 7:15-20; John 15:1-16; Galatians 5:22-23

Zoputa qato pa, maqomaqo pia, pu ari urena, ikana va tutuana, (ikana lotu) di ari uredi, pa, maqomaqo. Sana Jisu, Era hia vaini (qato)
Hamu hia retana, Be ko Taqura hamu, meni Era, ko te hamu. Ngina ure va zoku, nga hamu. Maqomaqo Hope, te Tamasa. Hini meda urenai hita hia:- taleto, hinapahapa, bule, kino valeana, lineana, vinatutuana, vinapesa bulona, pinada valeana, linoka (4) va hele. Pa nadatino. Pula kani ari urena hia retana qato, mane ta baka honai, lequ ri, ngina ta urunu uru. Ria ikana. Pu kolo te Jisu, di ure va zoku Ni tava tama, tava hai, hia Tamasa, na tamada pa mamana Lavata.

Maqomaqo 40: Vina Rinarina

Maqomaqo 40: Vina Rinarina

Matthew 28:16-20; Mark 16:14-20; Acts 1:8

Vetoro la I Jisu tonania Ikana va tutuana petu la medi Reo nai teri hokiti butubutu hokiti tutusu hokiti vinetoro hokiti Ikana Pa zeu na tata. Petu di qura ta Zaputu pa dia Zinea, na Linequ. Hia maqomaqo pia vata omena meka Ikana va tutuana, pu va tabena Jisu meni Reo nai teri Kiqa Ikana hia zinona, hi. Maqomaqo Hope te Tamasa, pe toka nida, va nurada, va ninirada hita, sovutuda hita, Petuda Ikana va Rinarina te karisito Qura totove la nai pule ho paralakeqa ikana Zopu vei hopa buka maqomaqo pia.
Tamasa nina mana nida Hita.

Verwante informatie

Vrij te downloaden - Download Bijbelverhalen in audio formaat en Bijbellessen in duizenden talen, afbeeldingen, scripts en andere verwante materialen die geschikt zijn voor evangelisatie en gemeenteopbouw.

Audio-visuele materialen - Goed Nieuws - 'Goed Nieuws' is een platenboek met 40 illustraties uit de Bijbel met bijbehorende audio opnamen. Het geeft een overzicht van de Bijbel vanaf de Schepping tot en met Christus. Dit omvat de Bijbelse boodschap van verlossing en eenvoudig onderricht over het christelijke leven. Deze opnamen zijn beschikbaar in meer dan 1300 talen.

Hoe audio-visuele materialen van GRN te gebruiken? - 1: Het evangelie op een eenvoudige manier delen met de ander - In dit artikel kunt u lezen op welke verschillende manieren u de audio-visuele materialen van GRN kunt gebruiken binnen uw bediening.

Hoe audio-visuele materialen van GRN te gebruiken? - 2: Verdieping - In dit artikel kunt u lezen hoe mensen leren uit verhalen en waarom er niet veel commentaar aan de verhalen wordt toegevoegd.

De GRN-audiobibliotheek - Evangelisatiemateriaal en basisbijbelonderricht, aangepast aan de behoeften en de cultuur van het volk, in verschillende stijlen en formaten.

Copyright and Licensing - GRN shares it's audio, video and written scripts under Creative Commons

Creating DVDs using the GRN Slide show Videos - How to burn DVDs for specific people groups you are trying to reach

Choosing the right audio or video format - What audio and video file formats are available from GRN, and which one is best to use?